Piše: Damon Hines, 7. sijeÄnja 2021.
Izvornik: https://www.naturalhealth365.com/microplastics-seafood-3686.html
ZagaÄ‘enost zbog mikroplastike je posvuda. Koliko su rasprostranjena sićušna plastiÄna vlakna? ÄŒini se da ih ima posvuda, od najdubljih toÄaka ispod mora pa sve do najviših planinskih vrhova. Primjerice, 2018. godine znanstvenici su pronašli mikroplastiku u najdubljoj toÄki na zemlji, u Marijanskom jarku na zapadu Tihog oceana.
Prošle je godine mikroplastiÄna zagaÄ‘enost otkrivena u uzorcima snijega na 11 lokacija blizu vrha Mount Everest, najviše planine na svijetu. Može li biti nešto još gore od toga? – zasigurno se pitate. Znanstvenici procjenjuju da će se plastiÄni otpad koji se stvara širom svijeta vjerojatno utrostruÄiti i do 2060. godine doseći nevjerojatnih 155 do 265 milijuna tona godišnje.
Studija otkriva zašto bi ljubitelji morskih plodova trebali biti zabrinuti zbog mikroplastike
Kao što vjerojatno znate, ljudi konzumiraju mikroplastiku hranom, vodom i zrakom. Prema istraživanju objavljenom u Äasopisu Environmental Science and Technology, prosjeÄna osoba godišnje pojede 50,000 Äestica mikroplastike (iako je taj broj vjerojatno puno veći).Sada, uz ono što se može opisati samo kao loša vijest za ljubitelje morskih plodova, iznenaÄ‘ujuća nova studija Medicinskog fakulteta Hull York i SveuÄilišta Hull otkriva da meÄ‘u plodovima mora: oštrige, Jakobove kapice i dagnje sadrže jedne od najviših razina oneÄišÄ‡enosti mikroplastikom.
Da budemo jasni: mikroplastika predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju. Koliko je ona opasna po Vaše zdravlje? Izvrsno pitanje: to je opasnost koju znanstvenici i istraživaÄi još uvijek pokušavaju utvrditi.Iako znamo da progutane mikroplastiÄne Äestice mogu fiziÄki oštetiti organe i otpustiti opasne kemikalije – od bisfenola A (BPA), koji uzrokuje hormonske poremećaje, pa sve do pesticida – potpuni utjecaj na zdravlje još nam nije poznat. Ipak, sve je više dokaza koji sugeriraju da invazija mikroplastike predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudima, životinjama i ekosustavu.
(Foto: Snimka zaslona s posta na Twitteru @ MelanieBergma18) MikroplastiÄne pronaÄ‘ene u ljudskim organima, ukljuÄujući bubrege, jetru, slezinu i pluća
Prema Äasopisu Scientific American, poznato je da sićušna mikrovlakna leže duboko u plućima, gdje mogu uzrokovati razne bolesti, ukljuÄujući i rak. Pokazalo se da je kod tvorniÄkih radnika koji rukuju najlonom i poliesterom dokazana iritacija pluća i smanjen plućni kapacitet. Znanstvenici su takoÄ‘er zabrinuti da gutanje mikroplastike može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih krvnih ugrušaka.


IzvješÄ‡e UN-a kaže da u moru ima više od 51 bilijuna mikroplastiÄnih Äestica. Školjkaši koji se hrane filtrirajućim naÄinom: poput oštriga, Jakobovih kapica, dagnja i školjaka općenito, najosjetljiviji su na mikrozagaÄ‘enost. No, morski plodovi nisu jedini koji u sebi sadrže mikroplastiku. Voda u bocama, pivo, med, Äajne vrećice i morska sol takoÄ‘er sadrže mikroplastiku.Koliko mikroplastika utjeÄe na nas? U kojim koliÄinama je štetna ili nije? Konzumirate li više mikroplastike kad popijete litru flaširane vode, ili kad pojedete desetak oštriga? Ovog trenutka to još ne znamo i na te dvojbe nemamo konaÄne odgovore.